Prema Zakonu o popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini (objavljen u  Službenom glasniku Bosne i Hercegovine br. 10/12 od 07.02.2012 godine), popis stanovništva će se provesti u periodu od 01. do 15. aprila 2013. godine, prema stanju na dan 31. marta 2013. godine u 24,00 sata. Sudjelovanje u popisu 2013. je obavezno, što je naznačeno i u Zakonu o Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013, Zakonom u Članu 43. su predviđene kazne za prekršaj u iznosu od 100 KM do 10.000 KM. Kazna se izriče za prekršaj fizičke osobe obuhvaćene popisom ili osoba koja je obvezna dati podatke o odsutnim članovima kućanstva, odnosno roditelj, posvojitelj ili skrbnik djeteta mlađeg od 15 godina ako odbije odgovoriti na pitanja u popisnim obrascima ili dâ netočne i nepotpune odgovore.

Probni popis stanovništva je obavljen u periodu od 15. do 29. oktobra 2012. godine. Nije poznato kada će zvanični rezultati probnog popisa biti objavljeni. U probnom popisu se koristio obrazac – popisnica za popis koji na 4 strane sadrži 45 pitanja. Ta popisnica je nacrt obrasca koji će se možda promijeniti kada bude rađen popis stanovništva 2013. godine. Ako želite pogledati obrazac - popisnicu, kliknite na riječ obrazac.

Za nacionalne manjine su bitna pitanja 24, 25, i 26. Na pitanja 24. i 25. ispitanik se ne mora izjašnjavati. Svaka osoba se izjašnjava prema vlastitom opredjeljenju, a za sticanje realne slike o broju pripadnika nacionalnih manjina u Tuzli i BiH, poželjno je izjašnjavane i davanje odgovora na pitanja br. 24. i 25. Za članove Udruženja Italijana koji smatraju da pripadaju matičnoj etničkoj tj. nacionalnoj grupi, mogu se izjašnjavati kao ITALIJAN, ili ITALIJANKA. Na ostala dva važna pitanja (vjeroispovijest, i maternji jezi), svaki ispitanih odgovara po osnovu individualnog opredjeljenja.

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova je najveće statističko istraživanje koje ima za cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima. Također, Popisom 2013. se prikupljaju podaci o domaćinstvima i stanovima te njihovim obilježjima. Detalji oko popisa su na http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013.

Koju korist, a koji problem, ima građanin ako se izjasni kao pripadnik Italijanske nacionalne manjine?

Korist koju pripadnici nacionalnih manjina mogu da ostvare su sva prava koja imaju i konstitutivni narodi (Bošnjaci, Hrvati, Srbi) u BiH - osim izbora u predsjedništvo države BiH, a i ovo ograničenje će biti riješeno implementacijom presude Sejdić-Finci.

Pripadnost nacionalnoj manjini se prvenstveno ostvaruje izjašnjavanjem tokom popisa stanovništva, i u drugim prilikama kada je potrebno izjašnjavanje po etničkoj tj. nacionalnoj pripadnosti.

Korist pripadnosti Italijanskoj nacionalnoj manjini je i u mogućnosti aktivnog sudjelovanja u zaštiti prava Italijanske nacionalne manjine, što znači da se može tražiti ostvarivanje svih garantovanih ljudskih prava, posebno prava nacionalnih manjina u BiH.

U prava se svrstava korištenje Italijanskog jezika, školovanje na Italijanskom jeziku – a mogućnosti su i školovanja u Italiji, kulturno i sportsko djelovanje, organizovanje u udruženja, političko djelovanje, zapošljavanje i angažovanje po osnovu obaveznog učešća pripadnika manjinskih naroda, zaštiti Italijanske tradicije i identiteta, isticanje Italijanske zastave (zajedno sa zastavom BiH) kao nacionalnog obilježja, sticanje dvojnog državljanstva, kvalitetnije prisustvo u Italiji u oblasti školovanja, zapošljavanja, turističkih posjeta, i slično.

Problem koji građani mogu imati ako se izjasne kao pripadnici Italijanske nacionalne manjine NIJE PRISUTAN. Nije poznato da se pripadnicima nacionalnih manjina u BiH mogu uskratiti bilo koja prava. Nema mogućnosti da pripadnici Italijanske nacionalne manjine budu drugačije tretirani od ostalih građana po bilo kom osnovu kao što je npr. plaćanje drugačijih ili dodatnih poreza državi BiH po bilo kom osnovu, gubitak BiH državljanstva, gubitak imovine, nemogućnost registracije preduzeća u BiH, osporavanje dobivanje ličnih i matičnih dokumenata, eliminacija iz obrazovnih programa, gubitak posla, socijalna degradacija, gubitak penzije ili socijalnog osiguranja.

U ranijim periodima, promjenom vlasti u Kraljevini SHS, Jugoslavijama i BiH iza Prvog svjetskog rata, i iza Drugog svjetskog rada, Italijan kao pripadnici manjine su diskriminisani time što je traženo (prema Zakonu o državljanstvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1928. godine) da se odreknu Italijanskog državaljanstva (ili su morali napustiti državu), ili slučajevi oduzimanja imovine od bogatijih italijanskih obitelji koje su živjele u Tuzli, i drugim gradovima (prema Zakonu o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije "Službeni list DFJ", br. 40/45. i 70/45, ili  prema Zakonu o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća "Službeni list FNRJ", br. 98/46. i 35/48, i prema drugim zakonima iz perioda do sedemdesetih godina prošlog stoljeća).   

Italijani u popisima stanovništva od 1921. godine

U popisu iz 1921. godine, samo su Srbi, Hrvati i Slovenci priznati kao autohtoni narodi ili tri plemena jednog naroda, te su jedino oni predstavljali moguće opcije za nacionalnu pripadnost. Rezultat je bio da je veliki dio muslimanskog stanovništva jednostavno ostavio nepopunjeno polje za nacionalnu pripadnost, no treba uzeti u obzir da taj dio podpada pod ostale kojih ukupno ima 8.236 te je izvjesno da su se izjašnjavali ili kao Srbi ili Hrvati. U popisu 1921. godine registrovano je prisustvo Italijana u svim regijama (okrug) u BiH:

Popis stanovništva od 1961. godine

Prema popisu iz 1961. godine u BiH je živjelo 717 (0,02%) Italijana.
Prema popisu iz 1971. godine u BiH je živjelo 673 (0,02%) Italijana.
Prema popisu iz 1981. godine u BiH je živjelo 616 (0,01%) Italijana.
Prema popisu iz 1991. godine u BiH je živjelo 732 (0,02%) Italijana.

Kratak istorijat o popisima stanovništva u Bosni i Hercegovini

Najstariji popis stanovništva Bosne i Hercegovine datira još sa samog  početka sedamnaestog stoljeća, a sproveden je u vrijeme turske vladavine balkanskim zemljama, pa i Bosne i Hercegovine. Ovi popisi – defteri su rađeni po sandžacima, tadašnjim upravnim jedinicama. Defteri koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, nalaze se u Državnom arhivu Republike Turske, sortirani su i arhivirani u različitim serijama dokumenata, a većina njih je kodirana kao Tapu defteri. Pedesetih godina dvadesetog stoljeća Turska je BiH dostavila nekoliko desetina ovih popisa iz Državnog arhiva Republike Turske i ovim činom je napravljen veliki pomak u izučavanju prošlosti bosanskohercegovačkih naroda. Defteri koji su se odnosili na sve krajeve bivše Jugoslavije su bili pohranjeni u Orjentalnom institutu u Sarajevu. Prilikom granatiranja Sarajeva 16. i 17. maja 1992. godine svi defteri su u potpunosti izgorjeli. 

Sa aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske Monarhije 1878. godine, slijede novi popisi stanovništva.

Prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini od strane austro-ugarske vlasti izvršen je 1879. godine. Prema popisu stanovništva na površini od 51.246 km2 1879. godine u BiH živjelo je 1.158.440 stanovnika, 550.651 je stanovništvo ženskog pola, a 607.789 je stanovnišvo muškog pola. Gustoća naseljenosti je bila 22.6 stanovnika na km2.

Drugi popis  popis stanovništva u Bosni i Hercegovini od strane austro-ugarske vlasti izvršen je 1885. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.246 km2 1885. godine u BiH živjelo je 1.336.091 stanovnika, 631.066 osoba ženskog pola, a 703.025 osoba muškog pola. Gustoća naseljenosti kod ovog popisa je iznosila 26.1 stanovnik po km2.

Naredni popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1895. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.246 km2 1895. godine u BiH živjelo je 1.568.092 stanovnika, od čega je bilo 739.902 žena, a 828.190 muškaraca. Gustoča naseljenosti je 30.6 stanovnika po km2.

Posljednji popis stanovništva pod austro-ugarskom vladavinom u Bosni i Hercegovini je izvršen 1910. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.200 km2 1910. godine u BiH živjelo je 1.898.044 stanovnika, 903.192 stanovnika ženskog spola, a 994.854 stanovnika muškog spola. Gustoća naseljenosti je 37.1 stanovnik na km2.

Po okončanju Prvog svjetskog rata, 1918. godine Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom, Hrvatskom, Makedonijom, Slovenijom i Crnom Gorom, ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. godine službeno nazvana Kraljevinom Jugoslavijom.

Godine 1921. izvršen je popis stanovništva u Bosni i Hercegovini. Po popisu stanovništva na površini od 51.200 km2 1921. godine u BiH živjelo je 1.890.440 stanovnika, 924.231 osoba ženskog spola, 966.209 osoba muškog spola. Gustoća naseljenosti je 36.9 stanovnika na km2.

Po popis stanovništva u Bosni i Hercegovini  izvršenom 1931. godine na površini od 51.564 km2  u BiH živjelo je 2.323.555stanovnika, žena 1.138.515, a muškaraca 1.185.040. Gustoća naseljenosti je 45.1 stanovnik na km2.

Novi svjetski rat donosi promjene u političkom sistemu Jugoslavije i 1948. kada je izvršen popis stanovništva njeno zvanično ime je Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Po ovom popisu na teritoriji Bosne i Hercegovine koj obuhvata površinu od 51.200 km2 . godine živjelo je 2.564.308 stanovnika. Broj stanovika ženskog spola je 1.327.376, a muškog spola je 1.236.932. Gustoća naseljenosti je 50.1 stanovnik na km2.

Drugi po redu popis stanovništva FNRJ je objavljen 31. marta 1953. Administrativna organizacija u Bosni i Hercegovini je bila gotovo identična onoj iz 1948. godine , s tim da je kotar Odžak ukinut i pridružen kotaru Modriča. Na popisu 1953. godine nije postojala mogućnost izjašnjavanja kao Musliman (Bošnjak). Po popisu stanovništva na površini od 51.221 km2 1953. godine u BiH živjelo je 2.847.459 stanovnika, žena 1.461.900, a muškaraca 1.385.559. Gustoća naseljenosti je 55.6 stanovnika na km2.

Treći po redu popis stanovništva u  FNRJ objavljen je 30. marta 1961. godine. Učinjen osam godina nakon prijašnjeg, ovaj popis je donio značajne promjene. Ukinuta je podjela na kotare, i uvedena podijela na okruge. Umjesto dotadašnjih 66 kotara, ustanovljeno je 12 okruga koji su bili podijeljeni na 122 općine. Ova podjela će uz neke manje promjene potrajati do danas, s mnogim općinama koje još uvijek imaju granice povučene 1961. Druga značajna promjena je ta, da je uvedena kategorija Muslimana kao etničke pripadnosti, iako se dio današnjih Bošnjaka još uvijek izjašnjavao kao neopredijeljeni Jugoslaveni.

Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km2, 1961. godine u BiH, živjelo je 3.277.948 stanovnika. Broj stanovnika ženskog spola iznosio je 1.678.238, a muškog spola 1.599.665. Gustoća naseljenosti je 64.0 stanovnika na km2.

Popis stanovništva u  SR Bosni i Hercegovini je izvršen 1971. godine. Prema popisu stanovništva na površini od 51.197 km2 1971. godine u BiH živjelo je 3.746.111 stanovnika, od čega 1.911.511 su činile osobe ženskog pola, a 1.834.600 osobe muškog pola. Gustoća naseljenosti je 73.2 stanovnika na km2.

Popis stanovništva u  SR Bosni i Hercegovini je izvršen  1981. godine. Prema popisu stanovništva na površini od 51.197 km2 1981. godine u BiH živjelo je 4.124.256 stanovnika. Broj žena iznosio je 2.073.343, a muškaraca 2.050.913. Gustoća naseljenosti je 80.6 stanovnika na km2.

Posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini u sastavu SFRJ je izvršen u martu.1991. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km2 1991. godine u BiH živjelo je 4.377.033 stanovnika. Broj osoba ženskog spola iznosio je 2.193.238, a muškog spola 2.183.795. Gustoća naseljenost je 85.5 stanovnika na km2.

Bosna i Hercegovina je 1.marta 1992. godine, nakon odluke građana BiH referendumom o samoopredjeljenju stekla nezavisnost. Međutim 6. aprila 1992. godine započeli su ratni sukobi u Bosni i Hercegovini. Prema najnovijim izvještajima u ratu je stradalo oko 94.000 stanovnika, a raseljeno je oko 1,8 miliona. Rat je okončan potpisivanjem mirovnog sporazuma u Daytonu, 21. novembra 1995. godine.

Prema međunarodnim procjenama iz 2006. godine, u Bosni i Hercegovini živi 4.498.976 stanovnika.